Jeste li sigurni da poznajete svoje dijete? Znate li kako se ponaša među vršnjacima? Koliko na njegovo ponašanje, u onim trenutcima kada niste s njim, utječe upravo činjenica da niste prisutni? Čega se boje, što ih nervira, imaju li neke tajne?

Roditelji propuštaju njihovo odrastanje najviše zbog egzistencijalnih problema, premalo vremena provode s njima upravo zbog posla. Nemaju vremena posvetiti se djeci i obiteljskim vrijednostima.
Upravo je takva protagonistica ove prekrasne knjige, čija priča može biti poučna zbog toga što predstavlja sliku današnjice kad roditelji rade od jutra do sutra i ne primjećuju da je dijete krenulo krivim putem. Svi mi smo bili svjedoci jedne takve priče. Vidjeli smo djecu sklonu alkoholu, drogi, dijete koje je nasilnik ili pak je žrtva nasilja. To su djeca naših susjeda, prijatelja, poznanika, rodbine. Znali smo čuti od njih: “Ne, moje dijete nije takvo!”, ali jest, samo oni to ne vide jer nemaju vremena pogledati istini u oči, misle da je njihovo dijete najbolje, da je savršeno. Nadam se da ja neću biti jedna od njih, zapravo potrudit ću se da ne budem. Neću propustiti niti jedan trenutak odrastanja, jer ti trenutci prolaze, ne vraćaju se nazad, ne ponavljaju se.

Jenny Malcom je prezaposlena žena, liječnica opće prakse. Majka je troje tinejdžera, supruga renomiranog neurokirurga, Teda. Sigurna je da sve ima pod kontrolom iako i ona i Ted nemaju vremena jedno za drugo. Njihov je život savršen, bar oni misle da je. Sastoji se od energičnosti, užurbanosti, prgavog karaktera tinejdžera, stresa i odgovornosti odraslih.
Jedne se noći sve mijenja. Naomi koja ima samo 15 godina, nakon završetka kazališne predstave, ne dolazi kući. Jenny i Ted su istovremeno ljuti, uplašeni i očajni. Pretpostavljaju da je njihova kćer oteta. Uostalom, njihova “savršena” kći nikad neće učiniti ništa loše što bi ih razočaralo, ne bi nikad pobjegla iz kuće. Ili možda i bi?
Savršena  je u očima svoje majke, koja nakon njenog nestanka shvaća da ju zapravo ne poznaje. Ne poznaje dobro ni svoje blizance, Eda i Thea, a i Ted se s vremenom mijenja. Ova obitelj ima zaista puno tajni i problema.

Jenny se počinje raspadati, osjeća se krivom i odgovornom. U početku se nada da je Naomi ipak u nekom kafiću na autocesti ili možda na nekoj plaži. Nije htjela prihvatiti istinu. Ali Naomi nema. Mora se suočiti kad tad s time, mora se suočiti s gubitkom, početi gledati dalje od savršenstva za kojeg misli da postoji kako bi mogla saznati istinu.

Dok je trajala istraga saznala je da je Naomi cijelo vrijeme lagala. Nije htijela prihvatiti ni tu laž, pa je govorila da je Naomi jednostavno prestala pričati s njom. Nije znala da je Naomi imala dečka, i da joj se događalo toliko toga problematičnog, i da ona nije jedino njezino dijete koje je na rubu propasti. Svi kojima je vjerovala, svi za koje je mislila da ih poznaje, imali su svoje tajne i svi su joj lagali.

Naomi se mijenjala, a ona to nije vidjela, nije imala vremena.

Ili je možda jednostavno bila previše popustljiva, nije zapažala bitne stvari, nije se raspitivala, nije se zabrinjavala za ono što je mislila da je nebitno. Ovo me je potaklo na razmišljanje. Je li uopće moguće biti uspješna na poslu, savršena supruga i majka?
Priča je ispričana u prošlosti i sadašnjosti. Jedno poglavlje priča što se dogodilo prije i nakon Naominog nestanka, dok drugo nam govori o tome što se događa godinu dana nakon nestanka.
Mnogi roditelji nikad ne osvijeste koliko je njihova ambicioznost opterećujuća za dijete. Ed je nekoliko puta Jenny prigovorio da nema vremena za njih, da ga ne sluša, da nema pojma. Nemojte “gušiti” prirodu i potencijale djeteta. Nemojte imati očekivanja. Na taj način dijete odrasta u nesigurnu osobu, u njemu se formira osjećaj krivnje da nije ispunilo očekivanja. Tada počinje skrivati svoje interese i želje. Ono misli da njegove interese vi ne opravdavate i ne podržavate. Tako s vremenom prestaje komunicirati s vama i povlači u sebe. Iz tih je razloga i Naomi prestala komunicirati sa svojom majkom, bojala se da ju ne razočara, da joj neće vjerovati, da neće biti “savršena” kći.
Iskrenost i komunikacija su posebno važni. Kada shvatite da ne poznajete svoje dijete, biti će prekasno za upoznavanje…

Jane Shemilt se pokazala kao odlična spisateljica, iako joj je “Kći” prvijenac, priča je neizvjesna do zadnje stranice, sam kraj je totalno nepredvidljiv. Jane je i u privatnom životu liječnica, a njen suprug profesor neurokirurgije. Majka je petero djece. S ovim obiteljskim trilerom ušla je u najuži izbor za nagradu Bath Spa Sveučilišta Janklow & Nesbit te nagradu za beletristiku Lucy Cavendish. Ako niste pročitali neku sličnu priču, definitivno preporučujem ovu, posebno onima koji imaju djece ili ih planiraju imati…