Prva knjiga danas popularnog pisca Johna Greena izašla je još 2005. godine i bila je “Looking for Alaska” ili “U potrazi za Alaskom”, koja je kod nas prevedena puno kasnije. Ne mogu je usporediti sa snažnom i po meni posebnom pričom „Greška u našim zvijezdama“, ali i ona je posebna na neki svoj način. Predstavlja snažnu priču o mladenačkom životu, o prijateljstvu, zaljubljenosti, prvim životnim iskušenjima. Priča o životu i smrti i o tome kako mladi pronalaze svoje mjesto u svijetu.

Ako postoji vrijeme kada puno potisnutih stvari izađe na površinu; veze, najveći strahovi, najdublja vjerovanja, pobjede i gubici, sve ono što nas čini upravo onim što jesmo – onda je to vrijeme provedeno u srednjoj školi. Ovom knjigom John Green vodi nas kroz život jednog srednjoškolca sa svim njegovim željama i borbama, pritom savršeno dobro opisuje njegov karakter i njegovu osobnost koju on sam treba tek otkriti.

Priča se temelji na iskustvu samog pisca. John je pohađao Indian Springs School, školu sličnu Culver Creeku. Likove koje je izmislio za knjigu su slični stvarnim ljudima koje je susretao. Zbog realnog prikaza korištenje droge, alkohola i seksa, John Green je bio osuđivan iako su vjerojatno baš to stvari koje opis života jednog tinejdžera čine realnim jer se život svakog tinejdžera svodi na istraživanje vlastitih granica. Green se branio rekavši kako to nije knjiga za 12-godišnjake već je knjiga za odrasle koja govori o tinejdžerima i njihovim iskustvima.

—o—
Miles Halter je protagonist, povučen tip, preokupiran vlastitim subjektivnim svijetom. Nije komunikativan ni druželjubiv, preosjetljiv je i nesiguran u sebe. Donosi odluku napustiti svoj užasno dosadan život na Floridi i odlazi u internat Culver Creek Preparatoy u Alabami. S obzirom da nema prijatelja, a kamoli curu, iza sebe ostavlja samo svoje roditelje. Svoj odlazak u internat uspoređuje sa posljednjim riječima pisca (s čime je inače opsjednut i zna skoro sve posljednje riječi svih poznatih ljudi) Francoisa Rabelaisa:
Miles je u potpunosti spreman za jednu novu fazu u svom životu, nadajući se da će ovaj put upoznati ljude koje će ga prihvatiti i voljeti onakvog kakav je i pritom će doživjeti nezaboravne trenutke. Ali ono što njega očekuje u internatu je puno više od onoga što je ikad zamišljao.
U Culver Creeku upoznaje svog brilijantnog, ali potpuno ludog cimera, Chipa Martina, kojeg svi zovu Pukovnik. Pukovnik posjeduje ogromnu strast za smišljanjem podvala, pušenje i ispijanje ambrozije (mlijeko i votku, to meni iskreno zvuči fuj). Milesu daje nadimak Buco koji je zapravo ironičan, jer je Miles visok i premršav. Upoznaje ga sa svojim najbližim prijateljima; prelijepom Alaskom Young i Takumijem Hokohitom, japanskim klincem s južnjačkim naglaskom.
Alaska, osim što je prelijepa, je i inteligentna, zabavna, a i pomalo emotivno nestabilna. Moj prvi dojam o Alaski je bio negativan. Ponaša se dosta melodramično i zapovjednički, pa sam se često morala boriti da ju razumijem. Ipak njezin lik je misteriozan, okrivljuje samu sebe za smrt svoje majke, otkriva jednu tamnu stranu u svom životu postavljajući sebi pitanje identično s posljednjim riječima Simona Bolivara:
Ona je Milesu prva ljubav, prva strast i prva bol, bol koja nije mogla prestati.
Miles u interntu otkriva drugu stranu sebe, onu zabavnu, karizmatičnu i buntovnu. Život u internatu je sveden na predavanje, učenje, zabavu i vječnu borba sa „Ratnicima s radnim vremenom“. To su zapravo bogati klinci koji žive u Biminhamu i svaki vikend odlaze starcima u njihove luksuzne domove, a Miles uživa u svakom tom trenutku sve dok ne shvati da ti neki od tih ljudi ulaze u život, mijenjaju te do srži, a onda odlaze i više nikad ništa nije isto.
Likovi u knjizi proživljavaju ne samo onu mladenačku nevinost i razigranost, već se moraju suočiti i s velikim problemima, preokretima i smrću. Sve se te strašne stvari daju preživjeti, zato što smo svi mi neuništivi onoliko koliko vjerujemo da jesmo.
Uvijek se nalaze pod budnim okom ravnatelja kojeg svi zovu Orao, koji, iako glumi nekakvu strogoću, zna za sve njihove tajne, osjećaje i probleme.
Ova priča potiče nas da krenemo u potragu za svojom osobnom Alaskom, svojim unutarnjim anđelima i demonima, prijateljima i neprijateljima, za našim „velikim možda“. Knjiga „U traganju za Alaskom“ nudi nam i jedan jako bitan zaključak: Kakav će naš život biti ovisi samo o nama, kao i načinu na koji se borimo s udarcima koje nam zadaje naš život. U pitanju je naš život, naši izbori. Naša krajnja destinacija ovisi od našim osobnim odlukama.